Oglas

Šta stvarno jedemo? Organski proizvodi su prepakovani uvoz, hemija nam tiho uništava metabolizam, a država ne kontroliše police

author
N1 BiH
23. maj. 2026. 10:24
steven-weeks-DUPFowqI6oI-unsplash
steven-weeks

Dok police tržnih centara u Bosni i Hercegovini blješte od natpisa „bio“, „organic“, „fit protein“ i „0% šećera“, iza šarenih deklaracija krije se surova realnost. Bosna i Hercegovina je od zemlje proizvođača postala zemlja distributera koja uvozi čak 80% hrane koju njeni građani konzumiraju.

Oglas

Gosti u emisiji „Dan uživo“ na N1 televiziji – Sejad Herceg ispred Udruženja organskih proizvođača FBiH, nutricionistkinja Maja Tubić Banović i Marin Bago iz Udruženja potrošača "Futura" – ogolili su sistem kontrole hrane u BiH i poslali dramatično upozorenje javnosti.

Velika organska prevara: 90% „domaćih“ bio-proizvoda zapravo stiže iz uvoza?

Predsjednik Udruženja organskih proizvođača FBiH Sejad Herceg upozorava da je kreacija organskog sektora u BiH krenula u potpuno pogrešnom pravcu, pretvorivši se u poligon za jeftine marketinške trikove i trku za ekstra profitom.

„Sigurno se 90% organskog proizvoda uvozi u Bosnu i Hercegovinu i onda se ovdje samo prepakuje i plasira kao domaći proizvod. Ne možemo mi imati domaću rižu plasiranu kao organsku, ili određene aditive koji se nalaze na tržištu“, ističe Herceg.

On objašnjava da dok vrhunski domaći med, sir, ljekovito bilje i šumski plodovi od 2011. godine osvajaju zlatne medalje za kvalitet širom svijeta, država dopušta da ovi proizvodi idu u bescijenje – u refuzi. Umjesto da ih brendiramo i plasiramo na naše police, mi ih izvozimo kao sirovinu, a uvozimo sumnjive prepakovane proizvode.

Šta je rješenje?

Uspostavljanje rigoroznog zakona i sistema kontrole organske hrane. Herceg smatra da je cilj da kupac na deklaraciji tačno prepozna domaćeg proizvođača, da može otići na njegovu plantažu i uvjeriti se u organski uzgoj. Time bi se smanjile zloupotrebe, oživjela ruralna područja i očuvao biodiverzitet BiH.

Tiho trovanje: Kako moderna hemija i vještački zaslađivači „zbunjuju“ naš organizam

Jedno od ključnih pitanja savremenog doba jeste šta prerađena hrana, palmino ulje i vještački zaslađivači rade našem tijelu. Nutricionistkinja Maja Tubić Banović dala je zastrašujući uvid u to kako industrijski aditivi dugoročno uništavaju ljudsko zdravlje.

„Svi ti aditivi i vještački zaslađivači su nešto što je potpuno strano našem organizmu. Nešto što se primjenjuje tek unazad 50 godina je u evolutivnom smislu bilo juče. Naš organizam te supstance ne prepoznaje i trudi se da ih eliminiše jer ove hemikalije nemaju nikakvu gradivnu ni funkcionalnu ulogu“, objašnjava Tubić Banović.

KUMULATIVNI EFEKAT MODERNE HRANE:
Vještački zaslađivači + Emulgatori + Visoko procesuirana hrana = Hronične nezarazne bolesti (Metabolički sindrom, Inzulinska rezistencija)

Mit o „Zero“ proizvodima

Proizvodi bez šećera (poput popularnih "zero" pića) odobreni su jer nisu akutno toksični – nećete se otrovati u momentu kada ih popijete. Međutim, njihovo dugoročno konzumiranje izaziva opšti haos u metabolizmu.

  • Varanje mozga: Kada osjetimo sladak ukus u ustima, organizam pokreće fazu varenja i šalje signal pankreasu da luči inzulin, očekujući ugljene hidrate.
  • Rezultat: Pošto ugljenih hidrata nema, sistem se zbunjuje. Dugoročno, prema riječima Maje Tubić Banović, ovo dovodi do razvoja inzulinske rezistencije, poremećaja crijevne mikroflore i hroničnih oboljenja na koja moderna medicina često nema odgovor.

Država digla ruke: „Uvozimo 80% hrane, postali smo zemlja distributera“

Ko uopšte kontroliše uvozne sertifikate za hranu koja proputuje pola svijeta da bi stigla na police u BiH? Marin Bago iz Udruženja potrošača "Futura" ističe da je problem dublji od samih granica.

„Mi uvozimo 80% hrane koju konzumiramo, dakle možemo slobodno za sebe reći da nismo zemlja proizvođača, nego zemlja distributera. Kontrola pri uvozu postoji, ali ključna priča je u unutrašnjoj regulaciji – pod kojim uslovima se nešto prodaje“, upozorava Bago.

On navodi primjer energetskih pića koja djeca u BiH masovno kupuju, dok se u mnogim razvijenim zemljama ona tretiraju kao alkohol i zabranjena su za mlađe od 18 godina.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama